Nakon višemesečnog neuspešnog traganja za poslom mnogi ljudi su nažalost primorani da predaju zahtev za socijalnu pomoć. Da li nezaposleni imaju pravo na socijalnu pomoć? Odgovor je da. Iako je primarna uloga socijalne pomoći pomaganje ugroženim i radno nesposobnim licima, socijalna pomoć se daje i nezaposlenima.

Pravo na novčanu socijalnu pomoć pripada kako pojedincu tako i porodici, koji svojim radom, prihodima od imovine ili iz drugih izvora ostvaruju prihod manji od iznosa novčane socijalne pomoći za pojedinca koji trenutno iznosi 7.270 dinara. Ukupna mesečna primanja podnosioca zahteva za socijalnu pomoć mogu se svesti pod okvire radnog angažovanja na sezonskim poslovima,ali i pod okvire svakog drugog angažovanja gde se prikazuje zarada po bilo kom osnovu ( honorarni poslovi i poslovi po osnovu ugovora o delu).

Porodicom, u smislu ostvarivanja prava na novčanu socijalnu pomoć, prema zakonu o porodičnim odnosima, smatraju se supružnici i vanbračni partneri, deca i srodnici  bez obzira na stepen srodstva, pod uslovom da zive u zajedničkom domaćinstvu i da su u dobrim porodičnim  odnosima .

Opšti uslovi za priznavanje prava na novčanu socijalnu pomoć za pojedinca:

1) ako se nalazi na školovanju ili osposobljavanju za rad  ili se vodi na evidenciji nezaposlenih lica;

2) ako nije odbio ponuđeno zaposlenje, radno angažovanje na privremenim, povremenim ili sezonskim poslovima, stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju ili osnovno obrazovanje;

3) ako mu radni odnos nije prestao njegovom voljom, njegovom saglasnošću ili njegovom krivicom, zbog disciplinske ili krivične odgovornosti, osim ako je od prestanka radnog odnosa proteklo godinu dana ili ako je po prestanku radnog odnosa nastupila nesposobnost za rad;

4) ako se sam stara o svom detetu sa smetnjama u razvoju tako da ne može da bude radno angažovan.

5) ako nema drugih nepokretnosti, osim stambenog prostora koji odgovara potrebama pojedinca, odnosno porodice i zemljišta površini do 0,5 hektara. Odgovarajućim stambenim prostorom, smatra se soba po članu porodice, odnosno veličina sobe do 10 metara kvadratnih.

6) ako pojedinac, odnosno član porodice nije prodao ili poklonio nepokretnu imovinu ili se odrekao prava na nasleđivanje nepokretne imovine ili ako je protekao period u kojem bi, od tržišne vrednosti nepokretne imovine koju je prodao, poklonio ili se odrekao prava na nasleđivanje, mogao obezbeđivati pomoć u smislu ovog zakona;

7) ako pojedinac, odnosno član porodice ne poseduje pokretnu imovinu u visini šestostrukog iznosa novčane socijalne pomoći za pojedinca.

8) ako pojedinac, odnosno član porodice nije zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju.

Pravo na novčanu socijalnu pomoć može ostvariti pojedinac, ili porodica koji ne ispunjavaju uslove  ako centru za socijalni rad daju saglasnost za upis hipoteke na svoje nepokretnosti radi obezbeđenja namirenja potraživanja u visini valorizovanog iznosa isplaćene novčane socijalne pomoći.

Pravo na novčanu socijalnu pomoć moze ostvariti i pojedinac koji je nesposoban za rad, ukoliko ima zemljište u površini do jednog hektara.

Pojedinac koji je nesposoban za rad, odnosno porodica čiji su svi članovi nesposobni za rad i jednoroditeljska porodica imaju pravo na uvećanu novčanu socijalnu pomoć.

Nesposobni za rad u smislu  zakona o Socijalnoj zaštiti su:

1) žena i muškarac koji su navršili godine života  za starosnu penziju;

2) dete do navršene 15. godine života;

3) dete na školovanju, najkasnije do navršene 26. godine života;

4) lice koje je potpuno nesposobno za rad prema propisima o radu i o penzijskom i invalidskom osiguranju;

5) trudnice i roditelj deteta  do godinu dana života deteta;

6) nezaposleno lice koje se stara o članu porodice  koji je korisnik prava na pomoć i negu po bilo kom osnovu;

7) lice kome je utvrđen treći stepen radne sposobnosti.

Sve ostalo se smatra radno sposobnim pojedincem.

Da bi korisnik ili porodica dobili socijalnu pomoć potrebno je da su ispunjeni i neki drugi uslovi kao što je uslov da se budući korisnik nalazi na evidenciji Nacionalne službe zapošljavanja. To se dokazuje uverenjem koje se dobija iz Nacionalne službe zapošljavanja, a korisnik potvrđuje svojim potpisom prilikom preuzimanja uverenja da nije odbio ponuđeno zaposlenje, dokfalifikaciju, prekvalifikaciju ili stručno osposobljavanje i da je aktivan u traženju posla na osnovu pisanog dogovora potpisanog od strane nezaposlenog lica prilikom upisa na evidenciju službe zapošljavanja. Korisnik novčane socijalne pomoći dužan je da prihvati posao koji mu ponudi Nacionalna sluzba zapošljavanja. Ukoliko odbije zaposlenje automatski se briše sa evidencije nezaposlenih lica i gubi pravo  u narednih godinu dana da podnese dokumentaciju za novčanu socijalnu pomoć.

Novčana socijalna pomoć u trajanju od 9 meseci po osnovu nezaposlenosti za radno sposobne pojedince služi samo kao privremeno rešenje do dobijanja stalnog posla. U cilju povećanja zapošljavanja teže upošljivih kategorija stanovništva, pre svega socijalno ugroženih lica, brojne lokalne samouprave na teritoriji Republike Srbije, u saradnji sa Centrima za socijalni rad, ali i saradnjom sa Nacionalnom službom za zapošljavanja organizuju javne radove, a na koje imaju pravo baš socijalno ugrožena lica. Novina je da je u primeni i mogućnost takođe putem centra dobiti stalno zaposlenje u preduzećima sa kojima lokalna opština ima potpisan ugovor o dodatnom angažovanju radnika, a koja se finansiraju iz budžeta republike (komunalna služba, sekcija za puteve, pošta, opština…). Prilikom predaje zahteva za priznavanje prava na novčanu socijalnu pomoć, ali i zahteva za priznavanje jednokratne novčane pomoći budućem korisniku je ponuđena mogućnost potpisivanjem same izjave u Centru da je svakog trenutka raspoloživ za radno angažovanje kada se ukaže potreba za tim.

Socijalna pomoc po radnom angažovanju ne ukida se, već se stopira, tako da po prestanku radnog odnosa ponovo kreće novčano primanje, ali samo u slučajevima ukoliko to zaposlenje nije prestalo zbog samovoljnog napuštanja radnog mesta,  kao i greškom i namerom samog radnika koji je odbio da radi na ponuđenim poslovima.

Osnovni dokumenti koji su potrebni za podnošenje zahteva za novčanu socijalnu pomoć su sledeći: kopija lične karte, uverenje iz katastra o imovnom stanju, uverenje iz Nacionalne službe za zapošljavanje i sva ostala dokumenta koja se  dostavljaju se na osnovu specifične situacije, koja zavisi od slučaja do slučaja. Prilikom sačinjavanja nalaza, uzima se u obzir i mišljenje od strane Centra.

Primere formulara za socijalnu pomoć možete preuzeti ovde: zahtev i mišljenje. Sve je preuzeto sa paragraf.rs.

Кao jedan od bližih uslova za priznavanje prava na socijalnu pomoć је i posedovanje stambenog prostora koji treba da bude niži od 10 kvadrata za pojedinca ili 35 kvadrata za porodicu. Takođe i posedovanje kuće ili građevinskog objekta koji prelazi zakonski minimum utiče da nemate pravo na socijalnu pomoć. Prilikom razmatranja zahteva uzima se i posedovanje pokretne imovine čija vrednost ne sme da pređe šestostruki iznos socijalne pomoći za pojedinca, jer tada nećete imati pravo.

Lice u postupku svakog trenutka ima pravo na pritužbu Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalne politike sektor za brigu o porodici i socijalnu zaštitu ukoliko smatra da je postupak nepravilan,da se neopravdano dugo vodi ili je neko izvršio nezakonit uticaj na nerešavanje podnetog zahteva za pomoć. Za svaki podnet zahtev Centru potrebno je i dokazati takvu situaciju na osnovu brojnih dokumenata sve u zavisnosti od trenutne situacije.

Ukoliko ste privremeno sprečeni za rad, to se dokazuje medicinskom dokumentacijom prilikom podnošenja zahteva za socijalnu pomoć.

Ako vas zanima da li imate pravo na socijalnu pomoć najbolje je otići u lokalni centar za socijalni rad i lično se raspitati. Ostale detalje možete pročitati u Zakonu o socijalnoj zaštiti koji možete skinuti sa ove adrese (potražite sekciju “Opšti uslovi za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć”. Zakon: http://www.minrzs.gov.rs/doc/porodica/Zakon%20o%20socijalnoj%20zastiti.pdf.